Znamo li se koristiti preobilnim duhovnim blagom oprosta, što nam ga nudi Crkva za naše duhovno dobro i za dobro svetih duša u čistilištu?

Znamo li da možemo praktički svakog dana zadobiti POTPUNI oprost (klanjanje, Sv. Pismo, krunica, Križni put...), uz obične uvjete?

- OPROST je otpuštenje kazne za grijehe kojih je krivica već izbrisana. Ne radi se o 'oproštenju grijeha', već o otpuštenju grijehom zaslužene kazne. Na temelju čovjekova intenziteta sudjelovanja, razlikujemo djelomični ili potpuni oprost, već prema tome da li od vremenite kazne za grijeh oslobađa djelomično ili potpuno (KKC 1471).
- Ovdje ćemo govoriti samo o tzv. potpunim oprostima.
- Osoba koja je sposobna za dobivanje oprosta mora biti krštena, ne izopćena (ne mogu, dakle, zadobiti oprost osobe koje nose spiralu ili nisu ispovjedile pobačaj, ili su npr. inicirane i prakticiraju reiki...; op. moja) te u stanju milosti, barem do isteka propisanog djela (usp. Paenitentiaria Apostolica, Enchiridion indulgentiarum, n. 17, 1968.; ubuduće: EI).

- U valjanoj Sv. Ispovijedi oprašta Gospodin Bog svaki, pa i najveći grijeh. Isto tako oprašta on grijehe i po savršenom pokajanju, ali pod uvjetom da teške grijehe ispovjedimo na prvoj slijedećoj Ispovijedi. No, svaki grijeh uzrokuje - osim uvrjede Bogu nanesene (koja se uvijek i posve oprašta u Sakramentu Ispovijedi, ali samo u segmentu krivnje i vječne kazne) - još i vremenitu kaznu, koju Gospodin ne otpušta uvijek, ili je otpušta samo djelomično (osim ako je u pokorniku bila 'potpuna skrušenost', contritio perfecta). Koliko nam Gospodin u Sv. Ispovijedi oprašta i tih vremenitih kazni, ostaje tajna.
- Svi mi znamo kako naše odluke, priznavanja grijeha i kajanja nisu baš (uvijek) savršena, a i dobivena pokora u Sv. Ispovijedi je, praktički, simbolična u odnosu na Bogu (i bližnjima i sebi) nanesenu uvrjedu... a i svi naši pokorničko-obraćenički činovi nisu uvijek učinjeni s najvećim žarom vjere, ufanja i ljubavi... I nakon Ispovijedi, često preostaju posljedice ili tragovi grijeha - kao što nakon izliječene rane ostaje ožiljak, nakon svladane bolesti stanovita slabost.

- Ostvareno pomirenje s Bogom (nezasluženo, po Milosrđu Božjem) ne isključuje trajnost posljedica kazni, od kojih je potrebno osloboditi se molitvom i pokorom, vršenjem dobrih djela već na ovome svijetu, a na drugom u čistilištu (zahtjev Božje Pravednosti). Crkva vjeruje da čovjeku, koji umre prije nego što se sasvim oslobodio tih posljedica grijeha, preostaje i poslije smrti mogućnost čišćenja u stanju koje prethodi ulasku u vječno blaženstvo, a koje se zove čistilište. Tako oni koji umiru u Božjoj milosti i prijateljstvu, i koji su posve očišćeni, žive zauvijek s Kristom. Oni, pak, koji nisu potpuno čisti, "iako su sigurni za svoje vječno spasenje, moraju se poslije smrti podvrgnuti čišćenju, kako bi postigli svetost nužnu za ulazak u nebesku radost" (KKC 1030).
Jednostavnim 'dječjim' rječnikom rečeno, u valjanoj Sv. Ispovijedi Bog nas oproštenjem teških grijeha spašava krivnje i vječne kazne, vječne propasti, isključenja iz blaženog zajedništva, ali ne (uvijek, i ne znamo koliko) i od čistilišta. To, pak, ne proturječi potpunosti Božje Ljubavi, a udovoljava zahtjevu Božje Pravednosti (no, i otpuštenje kazne je predragocjeni dar milosrđa nebeskog Oca, izraz Očeve ljubavi, "punina dara Božjeg Milosrđa" /Ivan Pavao II, Aperite portas Redemptori, 1983., br. 8/).

- Jer za grijehe ipak treba Bogu dati dužnu zadovoljštinu, Crkva posiže za preobilnim blagom zasluga i zadovoljštine, koje su nam zaslužili Spasitelj, Blažena Djevica Marija i sveci. To primjenjivanje zasluga i zadovoljštine Spasitelja, Gospe i svetaca pojedinim vjernicima, nazivamo oprostima.

- Tko - prikladno raspoložen, i uz neke propisane uvjete - dobije potpuni oprost, Crkva mu je iz svoje duhovne riznice, na temelju vjerske istine o zajedništvu svetih, namijenila toliko duhovnih zasluga i zadovoljštine, koliko je potrebno da se Božjoj pravdi zadovolji potpuno za sve ono što smo mi bili dužni do sada zadovoljiti za svoje grijehe bilo ovdje bilo u čistilištu. Crkva mu, svojom vlašću, kao poslužiteljica otkupljenja, time posreduje maksimum dara milosrđa Božjeg.

- Ne radi se tu uopće o nikakvoj 'trgovini' ili 'kupovini oprosta', kako neki prigovaraju. Kraljevstvo se Božje ne može 'kupiti' i nije na kupovinu ili prodaju. Crkva nam to preobilno izvan-sakramentalno duhovno blago (uz pretpostavku da su grijesi sakramentalno već oprošteni) nudi za naše duhovno dobro i za dobro svetih duša u čistilištu, uz uvjet osobnog obraćenja. Oprosti snažno potiču vjernike na kršćanski život i duh ljubavi, da stalno žive u milosti Božjoj, izbjegavaju svaki grijeh i bližu ili daljnju grješnu prigodu, te sve više napreduju u djelotvornoj službi braći i kršćanskoj savršenosti te se vježbaju u svim krjepostima. Oprosti ih potiču da se u nutrini otkidaju od grijeha, grješnih navika i prilijepljenosti uz svijet i svjetovne radosti i ugodnosti, uz negativne navezanosti na stvari ovoga svijeta. Traganje za milošću oprosta vremenitih kazni postaje tako svjedočanstvo čišćenja srca od grijeha i uklanjanja svakog unutarnjeg zla. Ili kako to navodi apostolska konstitucija Indulgentiarum doctrina (br. 8): Svrha oprosta nije samo ta da se pomogne vjernicima da zadobiju otpuštenje kazne za grijehe nego i za to da ih se potakne na dobra djela, na djela pokore i ljubavi, napose na ona koja koriste rastu vjere i općem dobru. Crkva je tumač i posrednik neizmjernog Božjeg milosrđa koji nam, osim oprosta, želi povratiti izgubljeno dostojanstvo Njegove 'slike i prilike' u Kristu Isusu (usp. idealne evanđeoske temelje oprosta u paraboli o rasipnom sinu, Lk 15,11-32: Otac se ne ograničava samo na to da oprosti sinu povratniku, nego ga oblači u dragocjenu haljinu, resi ga prstenom i sandalama i priređuje mu banket...).

- Crkva, dakle, ima vlast davati oproste (usp. Petar Lombardi, In IV Sent., d. 20, q. 1, aa. 3-5), jer je primila od Krista moć otpuštanja u Njegovo ime (usp. Mt 16,19; Iv 20,23).
Papa Pavao VI. na zahtjev Drugoga vatikanskoga sabora temeljito je reformirao način stjecanja oprosta apostolskom konstitucijom Indulgentiarum doctrina (1967.). Crkvena se disciplina oprosta mijenjala, ne i nauk.
(Čini mi se zanimljivim napomenuti, jer to još ponekad susrećemo, da je papa Pavao VI ovom konstitucijom dokinuo sve one nekadašnje oproste vezane uz molitve /po molitvenicima ili na svetim sličicama, kad je pisalo "100 dana oprosta" ili slično/. Pa ako još na nekim sličicama ili u molitvenicima, koji su tiskani i nakon 1967. g., postoje molitve i dobra djela uz napomenu da se dobiva toliko i toliko dana oprosta, treba znati da to više ne vrijedi).

- Za dobivanje potpunih oprosta, Crkva je postavila neke uvjete.

Tzv. OBIČNI ili UOBIČAJENI UVJETI
Tri su glavna:
- sakramentalna Ispovijed (osobna i cjelovita)
- Sv. Pričest (može biti i izvan Sv. Mise)
- da izmolimo neku molitvu na nakanu sv. oca (već prema pobožnosti i našoj ljubavi prema Papi; primjerice, Oče naš i Zdravo Marijo, a može biti i neka druga molitva)
Da se ispune ta tri uvjeta, korisno vrijeme (tempus utile) proteže se na više dana (na dvadesetak dana) prije ili poslije izvršenja propisanog djela. No, vjernik u stanju teškoga grijeha treba da se ispovjedi prije završetka propisanog djela (EI 17,1), jer se nijedan oprost ne može postići bez stanja milosti. Unutar korisnog vremena, dovoljna je jedna Ispovijed za više potpunih oprosta (dakako, ako vjernik ostane u stanju milosti), dok se druga dva uvjeta, Sv. Pričest i molitva na nakanu sv. oca, traže svaki put i za svaki potpuni oprost (EI 20,2), odnosno Svetu Pričest i molitvu treba obaviti onog dana koji je određen propisanim djelom (EI 20,3). .
Za potpuni oprost traži se osim toga:
Četvrto: - da izvršimo propisano djelo, uz koje je vezan potpuni oprost (djelo pobožnosti, djelo milosrđa ili djelo pokore, prema izboru, osobno obavljena; propisano djelo je vezano uz pobožni posjet crkvi ili oratoriju za vrijeme kojega se izmoli npr. Očenaš i Vjerovanje, ukoliko se drukčije ne propiše)
Peto: - da nismo neuredno navezani na nijedan, pa ni laki grijeh (ni na grješnu prigodu ni zemaljsku stvar, jer i laki neoprošteni grijeh priječi da vremenita kazna ne može biti otpuštena /Toma Akvinski/).
- Ako nisu ispunjeni gore spomenuti uvjeti (tj. manjka li potpuna dispozicija ili nisu li ostvarena tri uvjeta /Ispovijed, Pričest i molitva na nakane sv. oca/), umjesto potpunog oprosta može se steći djelomičan (EI 20,4).
- Potpuni oprost može se primiti samo jedanput na dan. Prema tome, tko je primio potpuni oprost za jedno određeno djelo, ne može ga primiti taj dan za drugo, makar je inače uz njega vezan potpuni oprost (no, kako nam je teško znati, jesmo li za jedno djelo primili potpuni oprost ili nismo, može se u istom danu učiniti više djela uz koje je vezan oprost; ako za neko od njih ne dobijemo potpuni oprost, dobivamo za svako od njih djelomičan).
- Oprosti se mogu dobiti samo za sebe, ne mogu se namijeniti za drugu živu osobu (ona to može i sama!), no svi se oprosti mogu uvijek namijeniti za pokojne (duše u čistilištu).

POPIS MOLITVI I POBOŽNIH DJELA, KOJA SU OBDARENA POTPUNIM OPROSTOM (uz "obične uvjete")

1. Svakodnevni potpuni oprost, tj. onaj koji možemo postići jedanput svaki dan (uvijek u određenim okolnostima,prema Enchiridion indulgentiarum (Paenitentiaria Apostolica, 1968.), svodi se na četiri prakse:
a) Klanjanje Presvetome barem pola sata (izloženim ili u tabernakulu).
b) Pobožno čitanje Svetoga Pisma, koje je odobreno od službenog autoriteta, s dužnim poštovanjem prema Božjoj Riječi, barem pola sata (za one koji iz opravdanog razloga ne mogu čitati, vrijedi službeni tekst i preko audio- ili video- materijala).
c) Gospina krunica u crkvi ili oratoriju, ili u obitelji, u redovničkoj zajednici, u pobožnoj udruzi. Dovoljno je da se izmoli pet desetki bez prekida i da se u tome provodi pobožna meditacija otajstava.
d) Križni put, ispred 14 zakonito podignutih postaja; samo su dvije stvari obvezatne: da se pobožno ide od jedne postaje do druge i da se meditira Kristova muka.

2. Potpuni oprost u nekim liturgijskim danima:

- 1. siječnja: Veni Creator ('O dođi, Stvorče Duše Svet'), ako pobožno izmolimo javno u crkvi;
- svakog petka u Korizmi: molitva Evo, moj dobri i preslatki Isuse, poslije Pričesti, ako pobožno izmolimo pred Kristovim Raspelom;
- na Veliki četvrtak: ako pobožno izmolimo (pjevamo) javno u crkvi Tantum ergo ('Divnoj dakle'), pred svečano izloženim Presvetim Sakramentom nakon Mise Večere Gospodnje;
- na Veliki petak: ako pobožno prisustvujemo kod bogoslužja čašćenja Križa i Križ poljubimo;
- na vigiliju (bdijenju) Velike Subote: tko kod svetih obreda svečano s drugim vjernicima, obnovi krsni savez (zavjet)
- u Nedjelju Božanskog milosrđa (2. Vazmena nedjelja): uz prethodnu sakramentalnu Ispovijed, Sv. Pričest te molitvu na nakanu sv. oca, potrebno je: u bilo kojoj crkvi ili oratoriju sudjelovati u pobožnosti u čast Božanskoga milosrđa pred Presvetim (izloženim ili u tabernakulu), kajući se iskreno za svoje grijehe, ili barem pred Presvetim izmoliti Vjerovanje i Očenaš, dodajući zaziv: Isuse milosrdni, uzdam se u Te! (Apostolska Pokorničarna, dekret od 29. 06. 2002.)
- na Duhove: Veni Creator ('O dođi, Stvorče Duše Svet'), ako pobožno izmolimo javno u crkvi;
- na Tijelovo: Tantum ergo ('Divnoj dakle'), izmoljen (ili pjevan) javno za vrijeme liturgijskog čina;
- na Blagdan Srca Isusova: Pomirna molitva na čast Presvetog Srca Isusova ('Jesu dulcissime - Premili Isuse'), izmoljena javno u crkvi;
- 29. lipnja, Blagdan sv. Petra i Pavla: ako je neki nabožni predmet (krunica, medaljica, križić, škapular...) blagoslovio Papa, vjernik može primiti potpuni oprost (ako ga pobožno nosi) na ovaj Blagdan, ako na taj dan izmoli Vjerovanje;
- 2. kolovoza (Porcijunkula): pobožan pohod nekoj franjevačkoj ili župnoj crkvi, katedrali ili konkatedrali, s molitvom Očenaša i Vjerovanja (pohod crkvi može se obaviti od podneva uoči određenog dana pa sve do ponoći dotičnoga);
- od 1. do 8. studenoga: ako u te dane pobožno pohodimo groblje te, barem u srcu, molimo za pokojne, možemo svaki dan dobiti potpuni oprost, koji se može namijeniti samo za duše u čistilištu;
- 2. studenoga, Dušni dan: pobožni pohod crkvi ili oratoriju, u kojoj treba izmoliti Očenaš i Vjerovanje; potpuni oprost može se namijeniti samo za pokojne;
- na Blagdan Krista Kralja: čin posvete ljudskoga roda ('Posvetna molitva Presvetom Srcu Isusovu'), izmoljenjavno;
- 31. prosinca: tko javno u crkvi izmoli ili pjeva himan Tebe Boga hvalimo; mora biti službeni himan, a ne pučka pjesma.
- Jednom mjesečno: za slijedeće pobožne zazive (strjelovite molitve): Bože moj, smiluj mi se! - Isuse, Tebi živim, Isuse, Tebi umirem; Isuse, Tvoj sam živ i mrtav. Amen. - Preslatki Isuse, ne budi mi sudac, nego Spasitelj! - Hvaljen Isus! Navijeke! (Amen). - Zdravo, Križu, jedina nado! - Slatko Srce mog Isusa, daj da Te ljubim sve to više! - Isuse, Marijo, Josipe! - jedanput na mjesec uz obične uvjete, ako se moli svaki dan. Za zaziv: Gospodine moj i Bože moj! - dobiva potpuno oproštenje jedanput na mjesec tko taj zaziv izmoli za vrijeme Podizanja kod Sv. Mise svaki dan, a uz to se jedanput ispovjedi i pričesti te moli na nakanu sv. oca.

3. U Općoj crkvi i u Rimu:

a) Pobožan pohod jednoj o četiri patrijarhalne bazilike (Sv. Petra, Sv. Pavla, Sv. Marije Velike, Sv. Ivana Lateranskog): uz molitvu Očenaša i Vjerovanja; potpuni oprost može se u tim bazilikama primiti jednom na godinu (bilo koje nedjelje ili zapovijedanog blagdana ili na blagdan nebeskog Zaštitnika).
b) Sudjelovanje u svetim obredima koji se provode u mjesnoj crkvi.
c) Pobožan pohod župnoj crkvi, katedrali ili konkatedrali na blagdan glavnog proštenja (titulara, Zaštitnika), uz molitvu Očenaša i Vjerovanja.
d) Pobožan pohod crkvi ili oltaru na dan posvete crkve ili oltara, uz Očenaš i Vjerovanje.
e) Dan posvećen utemeljitelju nekog reda: pohod njihovoj crkvi ili oratoriju, uz molitvu barem Očenaša i Vjerovanja (31. srpnja, Blagdan sv. Ignacija, uz pohod koje isusovačke crkve; 07. kolovoza, Blagdan sv. Dominika, uz pohod koje dominikanske crkve; 04. 10., Blagdan sv. Franje Asiškog, uz pohod koje franjevačke crkve; 15. listopada, Blagdan Terezije Velike, uz pohod koje karmelićanske crkve; 31. siječnja, Blagdan sv. Ivana Bosca, uz pohod koje salezijanske crkve ili oratorija...) .

4. U nekim posebnim zgodama:

- na obljetnicu vlastitog Krštenja, uz obnovu krsnog zavjeta;
- primivši papin blagoslov urbi et orbi uživo ili preko TV ili radija;
- u euharistijskom kongresu, ukoliko se sudjeluje na završnom svečanom obredu;
- u duhovnim vježbama, ukoliko se sudjelovalo barem tri cijela dana;
- u trenutku smrti: primivši Apostolski blagoslov ili, ako je moguće, moleći molitvu koju je umirući u životu redovito molio;
- na dan Prve Pričesti: prvopričesnici i oni koji pobožno sudjeluju u obredu;
- na dan svečane Mlade Mise: mladomisnik i svi nazočni koji pobožno sudjeluju;
- svećenički jubilej (25., 50., 60. i 70.) ili biskupski jubilej (25., 40. i 50.): svećenik ili biskup jubilarac ako obnovi odluku da će vjerno i savjesno izvršavati dužnosti svoga zvanja, kao i svi vjernici koji prisustvuju jubilarnoj Misi;
- na koncu svetih misija: ako smo pobožno slušali nekoliko propovijedi i sudjelovali u završnoj svečanosti;
- za vrijeme dijecezanske Sinode: svi koji pobožno posjete crkvu u kojoj se održava Sinoda, uz molitvu Očenaša i Vjerovanja;
- pastoralna vizitacija: svima koji sudjeluju jednoj službi kojoj predsjeda vizitator.

PONOVIMO: za dobivanje ovih potpunih oprosta moramo ispuniti:
- tzv. obične ili uobičajene uvjete (tri su takva uvjeta: Sakramentalna Ispovijed, Euharistijska Pričest i Molitva na nakane svetog oca)
- da izvršimo propisano djelo, uz koje je vezan potpuni oprost
- da nismo neuredno navezani na nijedan, pa ni laki grijeh.

p. Ivan MSC

Korištena literatura:
- www.vatican.va
- Ivan Fuček, Otkrivanje dragocjene vrijednosti oprosta, na: http://hrcak.srce.hr/1392?lang=en
- Juraj Gusić (priredio), Srce Isusovo spasenje naše, molitvenik, 15. izdanje, Zagreb, 2001., str. 30-38)
- Dr. Antun Ivandija (uredio), Kruh nebeski, katolički molitvenik, 38. izdanje, Zagreb, 1990., str. 203-207.

RSS Feed

Osmrtnice ba

molitveni-zid.gif

najnovije-vijesti-broj-1.jpg

knjiga-fra-tomislava-pervana.jpg

posalji-svoje-svjedocanstvo.jpg


marijine-ruke1.jpg

molitveni-program-u-medugorju.jpg

katolicko-glasilo-mi.jpg

Medjugorje-info.com koristi kolačiće (cookies) kako bi se poboljšala funkcionalnost stranice i prilagodio sustav oglašavanja.