„Surfate li internetom?“ „Nikada. I nikada ne dajem intervjue, a to što ga sada dajem je trenutak milosti. Prije susreta s novinarima hvata me panika.“

Riječi su to pape Franje iz intervjua danog 24. svibnja u papinskoj rezidneciji Svete Marte, gdje svakodnevno boravi i slavi svetu misu. Toga dana je Sveti Otac primio novinara i fotografa argentinskih dnevnih novina La Voz del Pueblo (Glas naroda). Papa je odgovarao na uobičajena pitanja o vlastitom sjećanju na konklave, o naporima papinskog poslanja, ali i na pitanja ležernijeg i intimnijeg karaktera kao što je pitanje prati li svoj najdraži nogometni klub San Lorenzo, nedostaje li mu pizza, šetnje gradom itd.

U sijasetu raznih pitanja, najviše se ističu ona o potrebi suosjećanja prema drugome i važnosti plakanja, koja su danas najveća zla u svijeta, o važosti sjećanja i utopija za budućnost, o pritisku koji osjeća zbog medija te po čemu bi htio ostati u sjećanju ljudi.

Na pitanje o važnosti oplakivanja, tj. sućuti, o čemu je govorio u svom siječanjskom pohodu Filipinima, Papa je odgovorio da plače privatno kada gleda razne ljudske drame kao što je trenutačno stanje s izbjeglim narodom Rohingya u jugoistočnoj Aziji, koji bježe brodicama i tek što pristanu na kopnu zbog hrane i vode „opet su otjerani u more“. Bolesna djeca koja boluju od rijetkih i neobičnih bolesti izazvanih „nebrigom prema okolišu“, Papa navodi kao nešto što ga „duboko potrese“ pa uvijek Bogu postavi pitanje: „Zašto oni, a ne ja.“

Papa Franjo je posebno istaknuo zatvore koje je pohodio zadnja tri Velika četvrtka, među kojima su ga najdublje potresli maloljetnički zatvori. Blagovao je sa zatvorenicima, razgovarao s njima i, kako Papa svjedoči, posvjestio si je da je i on mogao završiti u zatvoru. „Nitko od nas ne može biti siguran da neće počiniti neki zločin, neku stvar koja zaslužuje zatvorsku kaznu“, rekao je Papa pri čemu ističe zahvalnost zbog mogućnosti koja je njemu dana te bol zbog mogućnosti koja tim mladićma nije dana.

U javnosti Papa ne želi plakati, ali se dva puta morao suzdržati posebno kada je govorio o progonu kršćana u Iraku. „Mislio sam na djecu“, povjerio se Sveti Otac.

Na pitanje koja su najgora zla što tište svijet, Papa je odgovorio da je to siromaštvo, korupcija i trgovina ljudima. Između ostalog, kako bi dodatno naglasio nedostatak suosjećajnosti suvremenog svijeta, papa Franjo je rekao da se u svijetu, osim na hranu, odjeću i lijekove, kao nužna sredstva preživljavanja, najviše novaca troši na kozmetiku i kućne ljubimce, što je ozbiljna stvar „nad kojom se trebamo zapitati“. Jer, kako napominje papa Franjo, „briga za kućne ljubimce je programirana ljubav, to jest, ja mogu na vlastitu potrebu za ljubavlju odgovoriti brigom za jednog psa ili mačku pa samim time više nemam potrebe za uzajamnom ljudskom ljubavlju“.

„Utopije nas tjeraju naprijed“, odgovorio je papa Franjo na pitanje nije li utopijski govoriti i raditi na iskorjenjivanju siromaštva u svijetu istaknuvši pri tome kako postoje tri stvari koje uvijek trebamo imati na pameti čitav život - sjećanje, sposobnost gledanja u sadašnjosti i utopiju. Svaki je od ta tri trenutka važan jer smo sjećanjem ukorijenjeni u sadašnjosti pri čemu je gledanje u sadašnjosti, kao sposobnost razlučivanja i znanja što s tim sjećanjem, presudno za život i starih i mladih. „Zbog toga se budućnost jednog naroda očituje u brizi za stare, koji su nositelji sjećanja, i brigom za djecu i mlade, koji će nas voditi naprijed“, kaže papa Franjo. O prenošenju iskustva i znanja starijih, riječju o prenošenju tradicije, Papa navodi kako to nije stvar samo nasljeđivanja nego još više ostavštine „koju smo proslijedili našoj djeci kako bi oni postali boljima˝.

„Ako posjećemo svoje korijene i zaboravim na sebe, dogodit će mi se ono što se događa svim biljkama, umrijet ću; ako živim samo u sadašnjosti bez pogleda u budućnost, dogodit će mi se sve što se događa svakom lošem upravitelju koji ne zna predviđati. Zagađenost okoliša je jedan takav fenomen. Sva tri trenutka moraju ići zajedno, jer ako izbacite jedan dio, nestat će narod u potpunosti“, kaže papa Franjo.

Važnost papinskog poziva sa sobom nosi veliku odgovornost te samim time i veliki pritisak. „Nosi me snažan ritam posla, kao školarca na kraju školske godine“, svjedoči papa Franjo. Od svega mu je ipak najteže što mediji uzimaju jednu njegovu riječi i koriste je izvan konteksta.

Na kraju je papa Franjo na pitanje zašto uvijek traži da se moli za njega odgovorio da je to „unutarnja potreba i moram biti podržan molitvom naroda“. Papa je intervju završio riječima kako bi htio da ga ljudi pamte kao dobrog čovjeka „koji se trudio činiti dobro.“

„Nemam drugih želja“, iskreno je završio papa Franjo.

Kliknite OVDJE za više vijesti iz Vatikana

 

RSS Feed

Osmrtnice ba

molitveni-zid.gif

najnovije-vijesti-broj-1.jpg

knjiga-fra-tomislava-pervana.jpg

posalji-svoje-svjedocanstvo.jpg


marijine-ruke1.jpg

molitveni-program-u-medugorju.jpg

katolicko-glasilo-mi.jpg

Medjugorje-info.com koristi kolačiće (cookies) kako bi se poboljšala funkcionalnost stranice i prilagodio sustav oglašavanja.